23Listopad2014

09 Studeni 2012 Written by 

Kupus naš svagdašnji

"Pao snijeg u Čepinu, i nigdje se ne vidi niti jedna bandera, samo di koja glavica kupusa".

Tako ide jedan vic. No poznata "kupuslogija" u Čepinu ipak zaslužuje više pažnje. Naime čepinski kupus, kako su znanje prenijele dvije gospođe, Anđa Šarić i Mirjana Pavković, ima posebnu finoću, teksturu, okus i izgled. "Mi ga zovemo futuški kupus, malo je kiseliji" - tumači Anđa Šarić. "Okrugle su glavice, nisu mekane niti pljosnate, veoma su tankog lista i imaju mali korijen." Mora se dodati kako je idealan za kisljenje i nema, onaj prepoznatljivi bijeli korijen u dnu lista, dakle kada se glavica prereže popola. Cijela suština ovog kupusa jest kvaliteta sjemena. Mirjana Pavković, inače umirovljena učiteljica, sjeme tzv. čepinskog kupusa nasljedila je od svoje svekrve i izuzetno drži do ove vrste zeljanica. Čak nadodaje kako su ga pokušavali uzgojiti i u Vuki odakle je doselila kao mlada žena, ali nikad nije pokazao svoju raskoš kao kad se uzgoji na čepinskoj zemlji. U čemu je tajna - ne zna se. Jedna i druga sumještanka mogu unatrag 60 godina potvrditi vjerodostojnost sjemena i njegovo porijeklo.

Odgajanje sjemena
Protumačile su nam kako "odgajaju sjeme" koje svake druge godine skupljaju. Ako niste znali, sjeme kupusa se dobiva tako što se nekoliko glavica kupusa na jesen u potpunosti zatrpa zemljom. U proljeće na tim mjestima istjeraju zaperci na kojima rastu sitne mahune pune sjemena. Čim mahune počnu žutiti stavljaju se u suhi prostor i tamo stoje cijelo ljeto dok se ne osuše, odnosno dok ne puknu. Kada se sjeme prikupi, ono se prosije i čuva do slijedećeg proljeća. Negdje u mjesecu svibnju, kažu najbolje oko Markova (25./28.) sije se u muške dane, srijedom ili subotom. "To je po starinski, da ne bude grbavo." - tumači Anđa Šarić. Kada sjeme izrodi rasadu, ona se presađuje u vrtne gredice, te je potrebno po rasađivanju 2-3 puta dobro zaliti i onda čekati kišu, jer ako se stalno zalijeva može doći ranije, misleći da su glavice već u rujnu spremne za berbu. "Kada padne prva kiša, čepinski kupus "dudi" i onda se počinje glavičiti. Svakako prije glavičenja pošpricati rasadu i oko nje juhom od koprive da se ne uvlače leptirići / gusjenice." - savjetuje gđa. Šarić.

Čepinski kupus se nekada uzgajao na jutrimâ zemlje oko Čepina. Taj "spretno nesretni" nadimak "kupusari" Čepinčani su stekli tijekom vremena kada se to povrće ujesen kolima i konjima odvozilo u Osijek i okolna mjesta na prodaju. Danas ga rijetko nalazimo u prodaji po trgovačkim lancima, jer ga je jednostavno premalo, za razliku od ostalih vrsta kupusa, koji se uzgajaju po drugim krajevima Hrvatske. Čepinski kupus se može pronaći po osječkim tržnicama, te se prodaje po čepinskim ulicama, ali svakako treba obratiti pažnju na razliku po izgledu i tvrdoći. Zato često primjećujemo kako pri kupovini mnogi dodiruju i stišću glavice tražeći pravi čepinski kupus. K tome još jedan starinski savjet o kupusu: ukoliko vam ostane nešto sitnijih glavica kupusa, njih, ako ih nećete ostaviti za sjeme, zajedno s korijenom isčupate iz zemlje i onako ga uz neko drvo ili bedem u vrtu okrenete naglavačke i posložite jedan po drugome i tako ga čuvate cijele zime, kako bi se dobro smrznuo, te oko Uskrsa je spreman za upotrebu.

Kiseljenje kupusa
Zdrave glavice kupusa spremaju se kiseljnjem tako što se nekoliko glavica nariba i položi na dno bureta, te se posoli i dobro umlati kako bi ribanac pustio vodu. Potom se stavljaju glavice kupusa kojima je izvađen korijen, a u tu šupljinu se stavlja jedna žlica soli. Kad se popuni jedan red, onda slijedeći ide opet ribanac i tako redom dok se ne popuni bure. Isto tako može se kiseliti kupus i bez ribanca, samo glavicama, stvar je ukusa i izbora. Otprilike na jedno bure ide 10-15 glavica kupusa. Potom se prekrije gazom, te se naslažu drvene ploške i na njih kamen, netko čak stavi i dvije cigle umotane u vrećicu. Obično se bure stavljalo u ljetnu kuhinju, te bi već za dva tjedna bio kupus ukiseljen. 

S ponosom u biti možemo pisati o kupusu kako je othranio i školovao cijelu jednu generaciju Čepinčana. U čast i spomen na ovu lisnatu i bogatu vitaminima biljku, jedan jednostavan recept: "Izdinstate 1 glavicu luka, na to složite isprani kiseli kupus, a po njemu složite suho meso, pa opet red kiselog kupusa, posipati ili "poštaubati" s malo brašna i crvene paprike , te poklopiti da se lagano dinsta, te s vremena na vrijeme "drmati šerpu" kako bi bio gušći saft" - savjetuje nas gđa.Šarić.



Lara Nadaždi

Voljela sam Čepin pun lipova hlada, prepun trešanja u cvatu i kestenja po stazi...
Voljela sam Čepin pun klupa ispred kuća i priča...
Volim ga i dalje...
Zato ovaj neovisan portal postaje mjesto informacija stanovnika Općine Čepin.

Uputite nas na zanimljive vijesti, događaje, ljude...upoznajte nas s onim što stvarate ili na čemu sudjelujete.

pišite: redakcija@cepinonline.com
zovite: 092.289.0.367

„Ja se ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da ih izgovoriš“. - Voltaire

More in this category: « Biciklom "obišla" Zemlju!