|
Centar za kulturu Čepin - Knjižnica 31431 Čepin, Kralja Zvonimira 96 Telefon: 031/381307 Telefax: 031/382638 E-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
voditeljica: Marija Čačić Kontakt: Željko Mamić Statistički podaci - 2006. godina: Prostor: 80 m2 Fond: 20027 sv. knjiga 53 AVM Članovi: 582 (475 odraslih, 107 djece) Posudba: 16247
Odjeli knjižnice - Posudbeni odjel za djecu i odrasle
- Čitaonica s referentnom zbirkom, zavičajnom zbirkom i zbirkom na stranim jezicima
- Godišnja članarina - za sve dobne skupine 50,00 kn
- Pravo na besplatnu članarinu ostvaruju nositelji socijalnih iskaznica i korisnici Doma za psihički bolesne odrasle osobe Osijek – Depadansa Čepin
Radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak, srijeda, petak od 9,00 do 1 5,30 sati utorak i četvrtak od 13,00 do 19,30 sati Iz povijesti knjižnice
Knjižničnu su djelatnost u Čepinu paralelno provodile dvije knjižnice: Knjižnica Centra za kulturu "Polet" Čepin i Hrvatska čitaonica "Matija Gubec" Čepin sve do 1995. godine kada je provedeno njihovo udruživanje, a od 1996. godine djeluje općinska narodna knjižnica pri Centru za kulturu Čepin. Centar za kulturu "Polet" Čepin pravni je sljednik Narodnog sveučilišta Čepin osnovanog na prijedlog Narodnog odbora općine Čepin 1. veljače 1961. godine.
Knjižnica Narodnog sveučilišta Čepin otvorena je 1. rujna 1961. godine sa 1.700 knjiga iz knjižnice osnovne škole u Čepinu i Čitaonice "Prosvjeta" Čepin, a imala je i čitaonicu sa sekcijom za šah i stolni tenis. Narodno sveučilište mijenja naziv u Centar za kulturu "Polet" Čepin 1. studenoga 1979. godine, a uz rad knjižnice i čitaonice u Čepinu, organizira rad knjižnica u još 25 seoskih mjesnih zajednica tadašnje općine Osijek (Ada, Beketinci, Bijelo Brdo, Brešće-Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Dalj, Dalj Planina, Erdut, Ernestinovo, Hrastin, Josipovac, Jovanovac, Koprivna, Laslovo, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Sarvaš, Silaš, Šodolovci, Tenja , Tenjski Antunovac, Vladislavci, Vuka). Hrvatsku narodnu čitaonicu "Matija Gubec" Čepin osnovala je 28. studenoga 1895. godine skupina tadašnjih uglednika u kavani Mavre Hernutha, na osnovu prijedloga Franje Bato. Već je 2. prosinca iste godine osnovan inicijativni odbor koji je izradio Pravila "čepinske čitaonice" odobrena dekretom Kraljevske vlade broj 64.333 od 26. siječnja 1897. godine. Prvih je deset godina čitaonica radila u Hernuthovoj kavani (kasnije Centar za kooperaciju IPK Osijek-poljoprivredna zadruga). 1908. godine čitaonica seli u gostionicu Antuna Kralika, starijeg. Na glavnoj godišnjoj skupštini održanoj 26. siječnja 1908. godine zaključeno je da se čitaonica nazove "Hrvatska čitaonica mjesta Čepina". Izbijanjem Prvog svjetstskog rata 1914. godine rad čitaonice zamire punih 6 godina, sve do 27. lipnja 1920. kada je ponovo obnovljena te je 27. studenoga iste godine proslavljena 25. godišnjica osnivanja čitaonice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ponovo zamire rad čitaonice, a nakon rata preseljena je u prostorije Vilima Biglbauera te 1946. godine dobiva novi naziv Hrvatska čitaonica "Matija Gubec". Krajem 1962. godine kuću kupuje Josip Kovačević koji daje prostorije na besplatno korištenje HNČ "Matija Gubec", a ujedno i radi kao knjižničar, sve do 1980. godine kada čitaonica seli u društvene prostorije u Ulici Ignje Batrneka 13. Poslije Domovinskog rata počelo se razmišljati o udruživanju HNČ "Matija Gubec" Čepin s Centrom za kulturu "Polet" Čepin u jedinstvenu ustanovu. 22. rujna 1994. godine Odbor HNČ "M. Gubec" donosi odluku o udruživanju, a 12. siječnja 1996. godine Centar za kulturu "Polet" Čepin preuzima knjižnu građu HNČ "M. Gubec" te je tako ugašen njezin stogodišnji samostalni rad. 8. svibnja 1996. godine u sudskom je registru Trgovačkog suda u Osijeku promijenjen naziv Centra za kulturu "Polet" Čepin u Centar za kulturu Čepin, sa sjedištem u Čepinu, Kralja Zvonimira 96, gdje je i danas i u čijem je sastavu općinska narodna knjižnica. Knjižnica Centra za kulturu Čepin svojom uslugom servisira 12.901 stanovnika Općine Čepin. Unatoč stogodišnjoj tradiciji knjižničarstva u Čepinu, susreće se s brojnim poteškoćama u svakodnevnom radu, prije svega nedostatak prostora i knjižničnih djelatnika. Unatoč brojnim poteškoćama, knjižnica uspješno obavlja svoju primarnu zadaću te svojim korisnicima omogućava zadovoljavanje informacijskih, obrazovnih, kulturnih i rekreativnih potreba, organizira različite izložbe i kulturna zbivanja u svojoj sredini, surađuje s kulturnim, obrazovnim i gospodarskim subjektima te nastoji osuvremeniti svoju djelatnost i postati mjesno obavijesno središte kao mjesto susreta suvremenih korisnika u informacijskom dobu-suvremena knjižnica i čitaonica primjerena 21. stoljeću. Korisnicima su u knjižnici na raspolaganju novine Glas Slavonije i Jutarnji list i časopisi Drvo znanja, Jezik, Književna smotra, Dijete i društvo, Knjižničarstvo, Hrčak. Knjižnica organizira raznovrsne kulturno-animacijske aktivnosti, kako za djecu, tako i za odrasle među kojima su književne večeri, tematske izložbe, izložbe novih naslova, posjete knjižnici predškolaca, posjete kulturnim i obrazovnim ustanovama, poseban program za Mjesec hrvatske knjige.
 |